Socijalni dijalog je vrednota EU i preko pravne stečevine prenosi se u članice i zemlje kandidate. Poznato je da smo u proteklih  deset godina u Republici Hrvatskoj uspostavili vrlo  široke institucionalne mehanizme za tripartitni socijalni dijalog  od lokalne do nacionalne razine.

Rješavanje kompleksnih gospodarskih i socijalnih pitanja uz uočavanje kratkoročnih i dugoročnih posljedica  djelovanja u okviru pojedinih sektora,  zahtjeva uključivanje predstavnika svih relevantnih  čimbenika u postupak dijaloga kojim mogu postići  razumijevanje problema te suradno  kreirati zajednička  realno primjenjiva  rješenja.

Posljednje dvije godine  ulagali smo  intenzivne napore na uspostavi sektorskih vijeća i socijalnog dijaloga  na toj vrlo važnoj  razini, kako bi pored ostalog uklonili i opravdanu primjedbu Europske komisije na nedovoljnu ravnotežu između sektorskog i tripartitnog dijaloga  u RH.

Neprijeporno je da je konstruktivan i učinkovit socijalni dijalog na sektorskoj razini neposredni interes odgovarajućih udruga sindikata, poslodavaca i resornih ministarstava, kao i drugih zainteresiranih čimbenika.

U aktualnim uvjetima međuovisnosti, institucionalna suradnja socijalnih partnera na svim nivoima najprimjereniji je način postizanja visokog stupnja konsenzusa o svim ključnim interesnim pitanjima.

Mjere za prevladavanje krize, povećanje konkurentnosti, industrijska politika, sudjelovanje u usklađivanju zakonodavstva i drugih propisa, predviđanje i upravljanje promjenama u sektoru, upravljanje procesima tržišta rada uz kontinuirano usmjeravanje ponude i potražnje radnika i cjeloživotno obrazovanje, primjena u globalnim uvjetima u većoj mjeri znanosti i novih tehnologija u sektoru, povećanje produktivnosti uz primjerene uvjete rada i nagrađivanja radnika, suzbijanje korupcije i neformalne ekonomije, primjena etičkih i  standarda društveno odgovornog poslovanja te razvoj bipartitnih odnosa poslodavaca i sindikata samo su neka od  općih područja konkretne suradnje potpisnika, odnosno subjekata sektorskih socijalnih vijeća.

Uspostavom institucionalnog oblika, u okviru  sektorskog socijalnog dijaloga ostvarit će se kontinuirano djelovanje između socijalnih partnera na mikro i makro razini, istovremeno doprinoseći demokratizaciji i kulturi industrijskih odnosa.

Osnivanje sektorskih Socijalnih vijeća od višestrukog je značaja za neposredne aktere socijalnog dijaloga kao i sveobuhvatnu primjenu standarda EU u području odnosa socijalnih partnera i razvoja sektorskog socijalnog dijaloga.

Za ostvarivanje produktivnog socijalnog dijaloga potrebne su jake i neovisne poslodavačke i sindikalne organizacije, tehnički opremljene i sposobne doći do svih relevantnih informacija, politička volja i posvećenost angažiranju u socijalnom dijalogu, poštivanje temeljnih prava na udruživanje i kolektivno pregovaranje te odgovarajuća institucionalna potpora.
Krajnji rezultat rada sektorskih Socijalnih  vijeća treba biti kreativno rješenje; socijalni pakt kojim se može odrediti način pokretanja i provedbe promjena radi očuvanja socijalne sigurnosti te unapređenja konkurentske sposobnosti sektora.

Iskustvo dokazuje da se do pozitivnih rezultata u socijalnom dijalogu dolazi vjerom u zajedničke ciljeve, međusobnim uvažavanjem, suradnjom i kompromisom.

Sektorski i tripartitni socijalni dijalog nisu konkurencija već poželjna i prijeko potrebna dopuna, koja će sasvim sigurno u budućnosti omogućiti daljnji zamah suradnji socijalnih partera na svim razinama.